CiviProtect · znanje za sigurnije sustave
Tematsko područje: Zaštita i pripravnost
Razumijevanje zadataka i komunikacije dio je pripreme škole. Fotografija: PxHere, CC0 javno vlasništvo.
Plan sigurnosti opisuje aktivnosti koje treba uključiti, provesti i uvježbati te način na koji se provjerava učinkovitost mjera. Njegova vrijednost ne proizlazi samo iz toga što je dokument izrađen, nego iz toga koliko su odgovornosti razumljive, obavještavanje pouzdano, postupci uvježbani, a utvrđeni nedostaci otklonjeni.
Sigurnosna prosudba i upravljanje rizicima
Čutuk i suradnici u radu Plan sigurnosti škole polaze od potrebe da se prije izrade kvalitetnog plana provede sigurnosna prosudba, sastavljena od procjene prijetnje i procjene ranjivosti. Autori preporučuju redovito ažuriranje sigurnosne prosudbe i plana, uspostavu sustava uzbunjivanja i komunikacije te organizaciju kriznog upravljanja s jasno određenim odgovornim osobama. [1]
Kao praktičan prijedlog CiviProtecta, sigurnosna prosudba može se povezati sa širim procesom upravljanja rizicima prema smjernicama ISO 31000: određivanjem opsega, ciljeva i kriterija, identifikacijom, analizom i vrednovanjem rizika, odabirom i provedbom mjera te praćenjem rezultata. Time se jačaju trag odluka, odgovornosti i mogućnost provjere, bez reprodukcije sadržaja same norme. [3] Preuzimanje tuđeg plana bez prilagodbe nosi rizik da lokalne potrebe ustanove ostanu neprepoznate.
Plan treba odgovoriti na praktična pitanja
Pri izradi i provjeri plana potrebno je dati jasne odgovore barem na ova tri pitanja:
1. Tko preuzima odgovornost kada je odgovorna osoba nedostupna?
2. Razumiju li svi zaposlenici mjere sigurnosti i ostale obavijesti?
3. Koliko su upute o sigurnosti i mjerama sigurnosti dostupne osobama koje rade u odgojno-obrazovnoj ustanovi i izvan nje?
Za pripravnost je važno da zaposlenici znaju svoje zadatke, način na koji će biti obaviješteni o opasnosti te gdje mogu pronaći važeće upute i smjernice.
Upoznavanje zaposlenika i uvježbavanje postupaka
Čutuk i suradnici preporučuju upoznavanje zaposlenika, učenika i studenata te drugih osoba povezanih s odgojno-obrazovnom ustanovom sa sigurnosnim postupcima. Naglašavaju važnost vježbanja postupaka i suradnje s policijom te drugim relevantnim službama i institucijama. [1]
Vježbe mogu pokazati gdje plan treba doraditi, a nakon štetnog događaja potrebno je ponovno preispitati postupke i otkloniti uočene nedostatke. To pripada području pripravnosti: dobro napisan dokument nije dovoljan ako osobe koje ga trebaju primijeniti ne razumiju svoju ulogu ili ako provedba nije provjerena.
Što pokazuje američko istraživanje?
Bradshaw, Debnam, Kush i Lindstrom Johnson analizirali su pripravnost 98 javnih srednjih škola u jednoj američkoj saveznoj državi. U postupku SET vanjski procjenjivač razgovarao je s upravom i 12 nasumično odabranih zaposlenika u svakoj školi, obišao školu te pregledao materijale poput istaknutih oznaka, pisanih planova, protokola i planova osposobljavanja. Bilježeno je i jesu li krizne upute istaknute na sedam unaprijed određenih lokacija. Odvojeno od SET-a, druga skupina procjenjivača opažala je školski okoliš instrumentom SAfETy. [2]
Poznavanje obavještavanja
U tim su školama svi intervjuirani zaposlenici znali kako će biti obaviješteni o krizi, primjerice dogovorenom kodnom riječi.
Poznavanje postupka
U tim su školama svi intervjuirani zaposlenici poznavali postupak odgovora na sigurnosnu krizu.
Upute na svim lokacijama
Krizne upute bile su istaknute na svih sedam pregledanih lokacija. Potvrđeni primjeri uključuju hodnike, blagovaonicu, učionice te prostore za aktivnosti, poput dvorane ili računalne učionice.
Ovi nalazi opisuju škole iz jednog američkog uzorka i ne predstavljaju podatke o hrvatskim školama. Pokazatelji obuhvaćaju poznavanje načina obavještavanja i kriznog postupka te prisutnost istaknutih uputa. Sami po sebi ne dokazuju da bi postupanje tijekom stvarne krize bilo uspješno.
Pet pitanja za internu raspravu
Sljedećih pet pitanja praktičan je prijedlog CiviProtecta izveden iz navedenih izvora. Nisu validirani mjerni instrument, nego polazište za strukturiranu internu raspravu.
Ako se pokaže nejasnoća, problem treba zabilježiti, postupak doraditi i ponovno provjeriti razumijevanje. Potpis da je zaposlenik upoznat s dokumentom ne daje isti uvid kao razgovor o njegovoj ulozi u situacijama koje ugrožavaju sigurnost ustanove. Upute pritom treba uskladiti sa zaštitom osjetljivih informacija.
Od utvrđenih nedostataka do poboljšanja
Hrvatski stručni rad i američko istraživanje imaju različitu ulogu. Čutuk i suradnici predlažu kako organizirati sigurnost odgojno-obrazovne ustanove, dok Bradshaw i suradnici prikazuju rezultate provjere određenih elemenata pripravnosti. Zajedno upućuju na potrebu da se plan poveže s razumljivim odgovornostima, obavještavanjem, dostupnim uputama i provjerom postupaka.
Pripravnost odgojno-obrazovne ustanove razvija se kroz jasne aktivnosti, provjeru provedbe i otklanjanje nedostataka. Svaka ustanova treba postupke uskladiti s važećim propisima, vlastitom procjenom rizika, lokalnim uvjetima i dogovorima s nadležnim službama i institucijama.
Izvori
[1] Čutuk, K., Kalabić, D., Klarić, P., Pejnović, S., Šalković, Ž. i Vrđuka, A. (2025). Plan sigurnosti škole. Policija i sigurnost, 34(4), 433–450. Izvorni rad · DOI
[2] Bradshaw, C. P., Debnam, K. J., Kush, J. M. i Lindstrom Johnson, S. (2022). Planning for a Crisis, but Preparing for Every Day: What Predicts Schools’ Preparedness to Respond to a School Safety Crisis? Frontiers in Communication, 7, 765336. Izvorni rad i DOI
[3] International Organization for Standardization. ISO 31000:2018 Risk management — Guidelines. Službeni opis norme